Prednosti i rizici visokoproteinske prehrane: Sve što trebate znati prije početka!
Da li su visokoproteinske dijete zaista dobre za vaše zdravlje i mršavljenje? Stručnjaci otkrivaju istinu
Uz sve popularnije visokoproteinske i modificirane verzije ovih dijeta, raste i potreba za pouzdanim informacijama o tome kako one zapravo funkcionišu i koliko su sigurne za organizam. Mnoge osobe ih smatraju “čarobnim rješenjem” za mršavljenje, ali da li je to zaista tako?
Dijetetičarka Instituta Good Housekeeping, Stefani Sassos, objašnjava šta treba znati prije nego što započnete ovakav režim ishrane.
Šta je dijeta s visokim udjelom proteina?
Visokoproteinska dijeta podrazumijeva prehrambeni plan u kojem se naglašavaju velike količine proteina, dok se unos ugljikohidrata značajno smanjuje.
„Protein je ključni građevni element kostiju, mišića, hrskavice, kože i krvi. Njegova uloga u mršavljenju proučava se godinama, a dokazano je da doprinosi dužem osjećaju sitosti i lakšoj kontroli apetita“, ističe Sassos.
Postoji više varijanti ovih dijeta — paleo je jedan od najpoznatijih visokoproteinskih režima, dok dijete s niskim udjelom ugljikohidrata poput Atkinsa, South Beacha, keto i Zone također mogu spadati u ovu kategoriju.
Šta se smije jesti na visokoproteinskoj dijeti?
Ovakvi planovi ishrane uglavnom dopuštaju širok izbor proteina i masti:
- govedinu
- piletinu i puretinu
- ribu i morske plodove
- jaja
- mliječne proizvode i sir
- maslac i ulja
S druge strane, ograničava se unos:
- hljeba i peciva
- tjestenine
- voća
- škrobnog povrća
- mahunarki (posebno na paleo dijeti)
Da li visokoproteinska dijeta pomaže u mršavljenju?
Može pomoći — ali postoji važna napomena.
„Problem s visokoproteinskim dijetama je što često isključuju zdrave ugljikohidrate. Budući da ugljikohidrati zadržavaju vodu u tijelu, ljudi na početku brzo gube na težini, ali to je uglavnom gubitak vode, a ne masnog tkiva“, objašnjava Sassos.
Nakon početnog pada mnogi doživljavaju stagnaciju. Najbolje visokoproteinske dijete su one koje se fokusiraju na nemasne izvore proteina i ipak uključuju umjerene količine zdravih ugljikohidrata.
Da li je visokoproteinska ishrana zdrava?
Iako su proteini neophodni, njihov pretjeran unos može opteretiti bubrege i izazvati dehidraciju.
„Prosječna osoba treba oko jedan gram proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno“, napominje Sassos.
Aktivnim osobama može biti potreban veći unos, pa je savjetovanje s dijetetičarom dobra opcija.
Također, dijete koje potiču konzumaciju masnog mesa mogu povećati rizik od srčanih i drugih hroničnih bolesti. Zato je ključno birati zdravije izvore proteina:
- piletinu i puretinu bez kože
- ribu
- jaja
- grah i mahunarke
- orašaste plodove
Ne zaboravite niti na povrće i ugljikohidrate bogate vlaknima, koji doprinose boljem zdravlju i probavi.
